Povijest muzeja 2017-10-08T21:18:30+00:00

Stogodišnja se želja ispunjava

  • 1901. prvi zapisi o alpskom muzeju.
  • Nastojanja Čeha za očuvanje slovenskog planinarskog nasljedstva.
  • 1932 Izložba planinarstva na Ljubljanskom sajmu.
  • 1984 Triglavska muzejska zbirka u Mojstrani (upravlja PD Dovje Mojstrana) te uz to i info točka TNP.
  • 1997 Dio muzeja opčine, priključena Gornjesavskom muzeju Jesenice.
  • 2007 Položen temeljni kamen novog Slovenskog planinarskoga muzeja.
  • 2010 Otvaranje muzeja.

Prvi zapisi o alpskom muzeju 1901. godine
Nastojanja Čeha za očuvanje slovenskog planinarskog nasljedstva
Triglavska muzejska zbirka u Mojstrani 1984
Temeljni kamen bilo je položen godine 2007

Urbanistički plan

Predviđena je gradnja zgrade u dvije faze, a već je po prvoj fazi prema obliku i funkciji zaključena cjelina. Na raspolaganju je 1200 m2 za izložbene prostore, knjižnicu, dvoranu, suvenirnicu i poslovne prostore. U drugoj fazi će Slovenski planinarski muzej steći još 800 m2  izložbenih prostora, čime će za muzejsku djelatnost biti namijenjenih sve ukupno 1346 m2.

Vođa projekta: Miro Eržen, Stručni vođa: Irena Lačen Benedičič
Projektantsko poduzeće: Sector inženiring, d. o. o., Nova Gorica

Arhitektura uvažava lokacijske danosti i svrhu objekta. Zgrada je oblikovana kao stijena, koja pokušava pratiti kompozicijsko ishodište uže i šire prirodne okolice. Krov i vanjska stijena su oblikovani jednako te pokriveni sivim limom. Fasadni raster tipizira skloništa za planinsko stočarstvo u visokom gorju – jedno prostorne domove u planinama s dinamičnim strukturiranim krovom, pročelja kao preplet ritmičko postavljenih letvi i aritmično postavljenih dasaka. Vanjština i unutrašnjost su oblikovane u visokoj tehnologiji, uzimajući u obzir najsuvremenije trende muzejskih planova.

Arhitektonski dizajn: dr. Boris Leskovec, Alja Vehovec i Rok Kajtna

Planine su naš simbol

Svijet planina već odavna budi strahopoštovanje i divljenje, izaziva hrabre i inspirira kreativne. Slovenci smo jedini alpski narod koji svoju nacionalnu svijest izjednačavamo s planinama. U visinama smo se suočavali sa strancima, izražavali svoje domoljublje, branili nacionalnu svijest o Sloveniji, na vrhovima smo razapeli našu zastavu. Na Triglavu je Jakob Alaž postavio svoj toranj, koji je simbolna slika Slovenskog planinarskog muzeja.

Imanje trećeg tisućljeća

Očuvana je neprocjenljiva nacionalna baština koju su ponajprije sačinjavali pastiri, lovci, tražitelji rude i ljekovitih biljki, a u doba novije povijesti to su bili istraživači, alpinisti i planinari, za njima vodiči, čuvari i uređivači puteva odn. markacisti. Slovenci smo očuvali neprekidnu vezu s nekadašnjim bosim pastirom do današnjeg, u svjetskom mjerilu vrhunskog alpinista. Planine su ujedno i dragocjeni izvor pitke vode, svježeg zraka i netaknute prirode. Planinarski muzeji u alpskim zemljama bitne su ustanove za učvršćivanje povijesnog sjećanja, svijesti i nacionalne identitete.

Muzej je namijenjen:

svim Slovencima – da smo svjesni svojih korijena;

mladima – da im pokažemo još jedan put;

djeci – da ju odgajamo s ljubavlju do planina;

planinarima – da nadograde svoje doživljaje;

turistima – da ih namami svijet naših planina;

ljudima s invaliditetom – da dožive ono za što ih je život uskratio.

  • 1996 Potpisano pismo o namjeru izgradnje Slovenskog planinarskog muzeja u Mojstrani između partnera u projektu: općinom Kranjska Gora, Planinarskim savezom Slovenije i PD Dvoje-Mojstrana. Kasnije su se pridružili još Zavod Triglavski narodni park i Gornjesavski muzej Jesenice.
  • 2002 Općina Kranjska Gora osigurala je sva potrebna sredstva za otkup posjedi za Slovenski planinarski muzej
  • 2002 Natječaj za stjecanje idejnog plana buduće zgrade te odabir rješenja
  • 2004 Prijava na natječaj Ministarstva za školstvo i sport. Neuspješna.
  • 2006 Dobivanje građevinarske dozvole.
  • 2006 Kandidatura projekta u okviru norveškog fonda EEA Grants. Neuspješna.
  • 2007 Kandidatura projekta za sredstva Europskih strukturnih fondova u okviru Ministarstva za lokalnu samoupravu. Postignuti su dogovori s Ministarstvom za kulturu za djelomično sufinanciranje projekta. Predsjednik vlade Janez Janša je 24. kolovoza 2007. položio temeljni kamen. Uloga na natječaj Ministarstva za lokalnu samoupravu bila je neuspješna.
  • Projektanti su prije planirane ponovne prijave na natječaj u rujnu izradili PZI dokumentaciju s 30% povećanjem vrijednosti izrade projekta.
  • 2008 Osnivanje zaklade Ustanove Avgusta Delavca koja će prikupiti nedostajuća sredstva za izgradnju i djelovanje muzeja. Ponovna kandidatura projekta za stjecanje sredstava iz kulturnih fondova EU u okvirima Ministarstva za lokalnu samoupravu. Općina Kranjska Gora odluči da cijelu raspoloživu kvotu, u okvirima dogovora između gorenjskih općina, namjeni za realizaciju projekta Slovenski planinarski muzej. U srpnju primili su odluku Ministarstva za lokalnu samoupravu da je kandidatura projekta bila uspješna. S pripremnim radovima za gradnju počeli smo 22. srpnja 2008, a s izgradnjom nakon potpisivanja ugovora 7. kolovoza 2008.
  • 2009 Gornjesavski muzej Jesenice upisan u registar muzeja stekao je ovlaštenje Vlade RS za izvođenje državne javne usluge. Partneri u projektu – Općina Kranjska Gora, Gornjesavski muzej Jesenice, Planinski savez Slovenije, Triglavski nacionalni park, Ustanova Avgusta Delava – potpisali su ugovor o sufinanciranju djelovanja Slovenskog planinarskog muzeja u dobi 2010 – 2015.
  • 7. kolovoza 2010  predsjednik RS dr. Danilo Türk svečano je otvorio muzej.
  • Muzej je ujedno i info točka Triglavskog nacionalnog parka.
  • Sve od otvorenja muzej je i kontrolna postaja Slovenskog planinarskog puta.
  • Stalni postav dopunjen je prijevodima uvodnog filma.
  • 2014 Obnova odjela Alpinizam.
  • Od 2015 Dani Alpske konvencije.
  • 2015 Stalni postav dopunjen je fotografskom izložbom na vanjskim panelima: »Slovenske planine u objektivu godišnjih doba«.
  • 2015 Stalni postav dopunjen je 3D pogledom sa Sfinge u Triglavskoj sjevernoj stijeni.
  • 2016 Nov muzejski predmet: bivak II s prostorom doživljaja »Pobjeg u bivak«.
  • 2016 Kontrolna postaja Slovenske staze za brdski biciklizam.
  • 2016 Otvaranje turističko informacijskog centra TD Dovje-Mojstrana.
  • 2017 Otvaranje info postaje Alpske konvencije.
  • 2017 Predstavljanje novog muzejskog predmeta: Burduš, prvi slovenski helikopter, koji je spašavao u našim planinama.